ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA



NEKOLIKO UPUTA
Na ovom blogu najlakše ćete se snaći pomoću SADRŽAJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRAŽIVAČA BLOGA na vrhu stranice, budući da postovi nisu pisani nekim određenim redoslijedom već prema trenutnoj inspiraciji i biometeorološkim prilikama. ;)

Dobrodošli!

PRETRAŽIVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONAŠLI OVDJE - POTRAŽITE NA FORUMU!
Na Forumu ćete pronaći mnoštvo članaka na temu mentalnog zdravlja a možete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i pokušati jedni drugima pomoći jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMOĆ čija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim poteškoćama i liječenju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

petak, 30.01.2009.

Koliko može trajati bolovanje?


S obzirom na velik interes ali i nepoznavanje pravilnika donesenih od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ovdje sam iskopirala dio Pravilnika o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti (dijagnozi). Naravno, s tom problematikom sam se i sama susrela prije nešto više od dvije godine i dugo mi je trebalo da pronađem spomenuti Pravilnik (donesen 30.12.2002.g.).
Ovdje se nalaze samo šifre bolesti (dijagnoze) koje započinju oznakom F, dok za ostale bolesti možete potražiti odgovarajuće informacije na ovom linku.

ŠIFRA (DIJAGNOZA) -- BOLEST -- NAJDUŽI ROKOVI TRAJANJA BOLOVANJA

Poremećaji ponašanja - do 21 dan
F00 - Demencija kod Alzheimerove bolesti - do 90 dana
F03 - Nespecificirana demencija - do 60 dana
F04 - Organski amnestički sindrom koji nije uzrokovan alkoholom i drugim psihoaktivnim tvarima - do 30 dana
F06 - Ostali duševni poremećaji izazvani oštećenjem i disfunkcijom mozga i fizičkom bolešću - do 60 dana
F07 - Poremećaj ličnosti i poremećaji ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga - do 21 dan
F19 - Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem više droga ili pak uzimanjem ostalih tvari - do 21 dan
F20 - Shizofrenija - do 90 dana
F23 - Akutni i prolazni psihotični poremećaji - do 30 dana
(F30-F39) AFEKTIVNI POREMEĆAJI (POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA) NEUROTSKI, VEZANI UZ STRES I SOMATOFORMNI POREMEĆAJI - do 30 dana

Nažalost, preostale šifre dijagnoza koje započinju oznakom F (popis svih šifri pogledajte ovdje) u spomenutom pravilniku nisu navedene, no ovaj post ću svakako dopuniti ukoliko ih pronađem. U međuvremenu - pitajte svog liječnika. yes

Nekoliko izvadaka iz predmetnog Pravilnika:

Članak 3.
Nakon proteka roka najdu­lje­g traja­nja bolova­nja za određenu bolest iz članka 2. ovoga Pravilnika, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je osiguranika radi utvrđiva­nja prava na da­lj­nje bolova­nje uputiti liječničkom povjerenstvu Zavoda.

Liječničko povjerenstvo Zavoda svi od milja zovemo "komisija", a kolike su šanse da vam zaista produlje bolovanje po isteku najdužeg Pravilnikom propisanog roka, unatoč preporuci specijalista... o tom potom.
Članak 5.
Ako bolova­nje traje neprekidno 6 mjeseci izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog osigura­nja koje donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je za pojedinu vrstu bolesti iz članka 2. ovoga Pravilnika utvrđen rok za najdu­lje traja­nje bolova­nja preko 6 mjeseci, a radi iste bolesti, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite nakon isteka tog roka obvezan je uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog osigura­nja koje donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti.

Dakle, u slučaju da vam "komisija" iz prethodnog citata kontinuirano odobrava produženje bolovanja, neprekidno do 6 mjeseci, vaš liječnik opće prakse mora vas uputiti na tzv. invalidsku komisiju.
Članak 7.
Poslodavac osiguranika može zahtijevati od Zavoda kontrolu opravdanosti bolova­nja za sve vrijeme traja­nja bolova­nja osiguranika.

Ovo je dio Pravilnika koji mi nikada nije "sjeo" prvenstveno iz razloga što je kod nas "F" dijagnoza još uvijek na neki način stigmatizirana. Ljudi koji ove dijagnoze nisu osjetili na vlastitoj koži često u vas gledaju kao u sablast, a o poslodavcima da i ne pričam. Po mom mišljenju, poslodavcu se ne bi smjela otkrivati dijagnoza, to bi ipak trebalo ostati dijelom profesionalne tajne.
Moj poslodavac je svojedobno jedva dočekao da se vratim s bolovanja kako bi mi mogao uručiti otkaz. Toliko na tu temu.
Zaštita prava na bolovanje

Ako se osiguranik ne slaže s ocjenom izabranog doktora o pravu na bolovanje, ima pravo, u roku 8 dana, putem istog doktora, uložiti prigovor liječničkom povjerenstvu Zavoda.
Prigovor osiguranika na ocjenu izabranog doktora o pravu na bolovanje koji je podnijet odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od dana donošenja ocjene, odnosno ako to nije moguće zbog neradnog dana prvog idućeg radnog dana, odgađa izvršenje te ocjene do donošenja nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva područnog ureda Zavoda.

Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite obvezan je odmah, nakon izjavljenog prigovora, osiguranika s propisanom dokumentacijom uputiti nadležnom liječničkom povjerenstvu područnog ureda Zavoda.

Ako nije zadovoljan nalazom, mišljenjem i ocjenom liječničkog povjerenstva Zavoda, ima pravo zatražiti izdavanje rješenja u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je nadležan prema mjestu njegovog prebivališta.

Ako nije zadovoljan donesenim rješenjem, osiguranik može na rješenje uložiti žalbu Direkciji Zavoda, putem istog područnog ureda koji je donio rješenje, u roku od 15 dana od njegova primitka.

E, a sad, nakon što ste pročitali posljednji citat sa stranica HZZO, lijepo ga možete zaboraviti. U praksi se možete žaliti jedino dragom Bogu jer je vrlo mala vjerojatnost da vam bilo koja od navedenih institucija izađe u susret, a kroz cijelo to vrijeme odvijanja bilo koje od spomenutih procedura morate raditi, naravno, ukoliko u međuvremenu ne dobijete otkaz, kao što je bio moj slučaj. Usput, teško da ćete ostvariti bilo kakvo pravo na odštetu jer je praktički nemoguće dokazati da vas je poslodavac oštetio otkazom temeljem saznanja o vašem psihičkom poremećaju ili bolesti. Odluka o otkazu tj. raskidu ugovora o radu uobičajeno bude formulirana na način da ste npr. neopravdano izostajali s radnog mjesta (ukoliko ste morali obaviti npr. liječnički pregled ili psihoterapiju u okviru radnog vremena a niste uzeli bolovanje za taj CIJELI dan već ste samo zatražili da izađete s posla 15-tak minuta ranije). Ako nemate potvrdu o bolovanju (a koju ćete teško dobiti ako vas je komisija vratila na posao), ne možete dokazati opravdanost svog izostanka i - pogodite što! - poslodavac je u pravu!




www.vjesnik.hr (23. siječnja 2003.)

Pacijenti se mogu žaliti ako im se ne produži bolovanje

Nitko tko je bolestan neće biti uskraćen niti će morati nasilno natrag na posao, ali će se napokon uvesti bolji nadzor nad bolovanjima, smatra potpredsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Josip Jelić i dodaje da je Pravilnik zamišljen kao preporuka liječnicima

ZAGREB, 22. siječnja - Mjerodavni ističu da je Pravilnik o rokovima najduljeg trajanja bolovanja, koji je na snazi od petka, izrađen na temelju stručnih kriterija i konzultacija struke. Predstavnica Hrvatske liječničke komore u europskom udruženju obiteljske medicine doc. dr. Biserka Marković-Bergman, međutim, vrlo je sumnjičava prema tim tvrdnjama.
Naime, kaže, ne zna da je liječnike primarne medicine itko konzultirao kad je pripreman Pravilnik, a novu će regulaciju, kao i uvijek, moći ocijeniti tek u praksi.

Za istu dijagnozu između pet i 90 dana bolovanja
"Ovdje se sve donosi ad hoc i bez ikakve provjere i konzultacija s onima koji će se morati ravnati i raditi prema novim pravilima. Tako je bilo i kad se brojilo koliko recepata mogu izdavati lijećnici, a omjer je napravljen bez ikakve stvarne i stručne podloge«, zaključuje dr. Marković-Bergman.
Voditelj primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dr. Ranko Stevanović smatra da je nova regulacija bolovanja bila nužna, jer se često događalo da za istu dijagnozu jedan liječnik propiše pet, a drugi 90 dana.
Regulacija bolovanja uobičajen je postupak u svim sustavima osiguranja, pa zašto je ne bi bilo i u zdravstvenom osiguranju, kaže dr. Stevanović i naglašava da Pravilnik nije usmjeren ni protiv liječnika niti protiv pacijenata, nego je uveden radi bolje kontrole i ukidanja nepotrebnih bolovanja.
Prema mišljenju potpredsjednika Hrvatske liječničke komore i člana Upravnog vijeća Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prim. dr. Josipa Jelića, Pravilnik je više zamišljen kao preporuka ili stručna pomoć liječnicima nego kao naredba ili obveza. Kaže da je to prvi takav pravilnik u Hrvatskoj i da je napravljen isključivo na prijedlog struke i na temelju sličnih preporuka u Europi.
»Uočeno je da se liječnici ne snalaze, pa za istu dijagnozu određuju bitno različita bolovanja. Isto tako, neki liječnici nisu pratili nova postignuća u medicini pa su za oporavak poslije neke operacije suvremenim metodama propisivali istu duljinu bolovanja kao i za oporavak nakon klasične operacije«, kaže dr. Jelić.
No, već se čuju komentari da su za neke bolesti bolovanja prekratka. Primjerice, za zloćudna oboljenja ili moždani udar predviđeno je 60 dana bolovanja, za srčani udar i plućnu emboliju 30, a za shizofreniju 90 dana.

Izbjeći pritisak pacijenata
Dr. Jelić ističe da je bolovanje moguće produljiti, s tim da će kontrolor bolovanja, ili, prema novom, povjerenik za bolovanje HZZOa, provjeriti je li to opravdano. To je prednost, jer je kontrolor prije morao provjeravati bolovanja nakon 15 ili mjesec dana. Dr. Jelić tvrdi da će novim pravilnikom biti ostvarena višestruka korist - poslužit će za bolju kontrolu i regulaciju bolovanja, dat će bolji uvid i orijentaciju samim liječnicima, a i pomoći će im da izbjegnu pritisak koji često provode pacijenti zbog svojih privatnih ili poslovnih problema.
Isto tako, bolje će biti nadzirani i liječnici ako neopravdano i često daju nepotrebna bolovanja. No, nitko tko je bolestan neće biti uskraćen niti će morati nasilno natrag na posao, ali će se napokon uvesti red i bolji nadzor nad bolovanjima, smatra dr. Jelić.




Poslodavcima na teret veći dio bolovanja

Novi se Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju pokazao u nekim dijelovima neprovedivim pa ga je HZZO prisiljen naputcima mijenjati, posebno dijelove prema kojima poslodavci plaćaju bolovanje invalida, bolovanja dulja od tri godine i ona uoči starosne mirovine

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije - mzuber@rif.hr

Od 1. siječnja na snazi je novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim su uvedene brojne novosti u ostvarivanju prava zdravstvenih osiguranika, sve s namjerom racionalizacije sustava zdravstva. Mjere racionalizacije mogu se kategorizirati u dvije skupine: povećanje iznosa kojim osiguranici sudjeluju u troškovima zdravstvene zaštite i novosti koje su u funkciji smanjenja izdataka za naknade za bolovanje.

Kad je riječ o mjerama koje su u funkciji racionalizacije zdravstvenih izdataka za isplatu naknada za bolovanje, novi Zakon se u nekim odredbama pokazao neprovedivim. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prisiljen je naputcima mijenjati postupke propisane Zakonom, čak i prije njegovih službenih izmjena.

Osnovni uvjeti za određivanje iznosa naknade za bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nisu izmijenjeni. I dalje se naknada za bolovanje određuje od prosječne plaće koju je osiguranik primao u prethodnih šest mjeseci, ali uz uvjet da prije odlaska na bolovanje ima status osiguranika u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako nema takav status, tada mu se naknada određuje u svoti 25 posto proračunske osnovice, što iznosi 831,50 kn mjesečno.

Najviši iznos naknade za bolovanje određen je u iznosu 4.257,28 kn mjesečno, a ovo se ograničenje i dalje ne odnosi na bolovanja uzrokovana posljedicama sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Nova ograničenja

U vezi s naknadom za bolovanje novi Zakon uvodi tri novosti: ograničava najduže trajanje prava na naknadu za bolovanje, određuje da se osobama kod kojih je utvrđena invalidnost za razdoblje od konačnosti do pravomoćnosti rješenja o invalidnosti naknada isplaćuje na teret Zavoda za mirovinsko osiguranje i ukida pravo na naknadu za bolovanje na teret zdravstvenog osiguranja za one koji ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu.

Zakon ograničava korištenje prava na naknadu za vrijeme bolovanja na teret HZZO-a po istoj dijagnozi bolesti na najviše tri godine bez prekida. Prema vrijedećim podzakonskim propisima, bolovanje s prekidom do 30 kalendarskih dana ne smatra se prekidom, već nastavnim bolovanjem, ali uz uvjet da je novo bolovanje otvoreno zbog istog uzroka i prema istoj šifri međunarodne klasifikacije bolesti. Za prvih 18 mjeseci bolovanja osiguranik ima pravo na punu svotu naknade koja se određuje od plaće koja mu je isplaćivana prije odlaska na bolovanje. Nakon 18 mjeseci, naknada mu se smanjuje na 50 posto zadnjeg isplaćenog iznosa. Osobama koje se liječe od zloćudnih bolesti, koje su na dijalizi i koje koriste pravo u vezi s presađivanjem organa, naknada se ni nakon 18 mjeseci neće smanjiti.
Ograničenje trajanja prava na naknadu na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ne znači da osiguraniku nakon 36 mjeseci automatski prestaje bolovanje. On i dalje može biti na bolovanju, samo bez naknade plaće na teret sredstava zdravstvenog osiguranja. Ako je osiguranik osoba u radnom odnosu, naknada plaće bi nakon proteka 36 mjeseci trebala teretiti sredstva poslodavca.

Stupanje na snagu novog Zakona zateklo je mnoge koji već imaju više od 18, odnosno više od 36 mjeseci kontinuiranog bolovanja po istoj dijagnozi. No, prema posebnom naputku HZZO-a, novouvedeno ograničenje trajanja prava na naknadu plaće primjenjivat će se tek na bolovanja započeta 1. siječnja 2009. i kasnije.

Čiji su invalidi?

Zakonodavac određuje obvezu poslodavca da radniku kod kojeg je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad ponudi novi posao koji odgovara preostaloj ili izmijenjenoj radnoj sposobnosti. Ako se radi o općoj nesposobnosti za rad, radni odnos prestaje na dan kad poslodavac primi pravomoćno rješenje o invalidnosti radnika. Postupke vještačenja radi utvrđivanja invalidnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, na temelju liječničke dokumentacije i opisa poslova na kojima osiguranik radi. O rezultatu vještačenja donosi se rješenje u upravnom postupku. Protiv rješenja je dopuštena žalba drugostupanjskom tijelu, a nakon toga upravna tužba.

Poslodavac može poduzimati mjere samo na temelju pravomoćnih rješenja. Od donošenja rješenja do njegove pravomoćnosti u pravilu prođe po nekoliko mjeseci. Novi Zakon odredio je da u razdoblju dok se rješava žalba odnosno upravna tužba, osiguranik nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava zdravstvenog osiguranja. Kako prema mirovinskim propisima sve do pravomoćnosti rješenja o invalidnosti nema pravo ni na mirovinu, proizlazi da bi poslodavci trebali isplaćivati naknadu i zatim tražiti refundaciju od Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Već je u prvim danima primjene novog Zakona konstatirana neprovedivost ove odredbe. U propisima koji uređuju poslovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nije predviđena mogućnost da taj Zavod poslodavcima refundira isplaćene iznose naknade plaće pa će se ova odredba početi primjenjivati tek nakon što se i ako se usklade propisi o zdravstvenom i o mirovinskom osiguranju. Zakonodavac zato namjerava uvesti institut tzv. privremene mirovine. Do tada će Zavod za zdravstveno osiguranje poslodavcima i dalje refundirati isplaćene svote naknade plaće kako je to bilo uređeno prijašnjim zdravstvenim propisima.

Žene u prednosti

Prema novom Zakonu osiguranik koji je ispunio uvjete za starosnu mirovinu nema za vrijeme bolovanja pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog osiguranja, već na teret poslodavca. Muškarac može ostvariti pravo na starosnu mirovinu kad navrši 65 godina, a žena kad navrši 60 godina, a i jednima i drugima je dovoljno 15 godina provedenih u osiguranju. Osoba koja ima uvjete za mirovinu ne mora se tim pravom koristiti. Naime, radni odnos prestaje po sili zakona kad radnik navrši 65 godina starosti i najmanje 20 godina mirovinskog staža, a to se odnosi i na žene i na muškarce. Kad bi se primjenjivao čl. 37. novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, naknada plaće za bolovanje žene starije od 60 godina za cijelo razdoblje bolovanja teretila bi poslodavca. Poslodavac joj zbog bolovanja ne smije otkazati ugovor o radu, a ako otkaže radni odnos zbog drugih opravdanih razloga, razdoblje bolovanje produljuje tijek otkaznog roka. Poslodavac bi se našao u krajnje nepovoljnom položaju, bez pravnih mogućnosti da na njega utječe.

Suočen s prijetnjom ustavnih tužbi zbog nejednakog određivanja socijalnih prava za žene u odnosu na muškarce, HZZO je naputkom bio prisiljen odstupiti i od primjene čl. 37. novog Zakona. Pozivajući se na odredbe Zakona o radu koji na jednak način uređuje prestanak radnog odnosa neovisno o spolu, HZZO se priklonio stajalištu da pravo na naknadu plaće na teret obveznog osiguranja imaju i žene i muškarci do navršenih 65 godina starosti i 20 godina mirovinskog staža.

12.3.2009 06:15 http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=69745




HZZO TRAŽI DODATNE »USTUPKE« OD OBITELJSKIH DOKTORA

Liječnicima nagrada za »škrtarenje« na bolovanjima

Obiteljski liječnici bit će nagrađeni s do deset posto glavarine ako imaju stopu bolovanja manju od 2,6 posto • To je podmićivanje, prigovorio je dr. Vlado Bjelajac iz Rovinja • Stopa je nerealna, smatra dr. Morena Butković iz Pule

PULA - Ako se liječnici budu držali uputa HZZO-a, osiguranici će ubuduće teže nego dosad odlaziti na bolovanje. Osim što bolovanje smije trajati najdulje godinu dana bez prekida, novost je i da je HZZO dozvoljenu stopu bolovanja smanjio s 3,5 na 2,6 posto.
Obiteljski liječnici bit će nagrađeni s do deset posto glavarine ako na bolovanju bude manje od 2,6 posto njihovih pacijenata. »To je podmićivanje«, prigovorio je dr. Vlado Bjelajac iz Rovinja. »Nema šanse to provesti«, rekla je dr. Ines Balint na nedavnom skupu liječnika obiteljske medicine u pulskom Domu zdravlja. S njom se slaže i pulska obiteljska liječnica dr. Morena Butković koja smatra da je stopa od 2,6 posto nerealna.
U Istarskoj županiji u prvih devet mjeseci prošle godine stopa bolovanja bila je 3,53 posto i smanjena je u odnosu na isto razdoblje lani. Manja je i od hrvatskog prosjeka koji iznosi 3,7 posto. Na teret Zavoda u prvih devet mjeseci na bolovanju su bila prosječno 1.564 radnika iz Istre. Riječ je o bolovanjima dužim od 42 dana. Pored toga, na teret poslodavaca prosječno je na bolovanju bilo nešto više od 1.600 radnika. Ukupno gledajući, svakog dana u županiji s posla zbog bolovanja u prosjeku izostanu 3.164 radnika. Po svakom zaposleniku to je 12 dana bolovanja, a u Hrvatskoj 12,4. Više je bolovanja u veljači, kad je sezona gripa i prehlada, a na bolovanje se najčešće odlazi zbog bolesti dišnih putova, zatim loše cirkulacije te zbog bolesti mišićno-koštanog sustava.
Od 1. siječnja bolovanje zbog komplikacija trudnoće više neće odobravati obiteljski liječnik na preporuku ginekologa, već će sve voditi ginekolog. Temeljem toga očekuje se smanjenje stope bolovanja kod obiteljskih liječnika. »Međutim, to nije proporcionalno«, smatra dr. Morena Butković.
Stopa bolovanja ovisi i o strukturi pacijenata o kojima skrbi tim. Logično je da će u timovima s pretežno umirovljeničkom populacijom biti veća potrošnja recepata i uputnica, a manje bolovanja, posebice onih zbog komplikacija trudnoće.
Liječnici upozoravaju da odluku o bolovanju ne donosi samo obiteljski liječnik, nego i liječničko povjerenstvo. Po pravilniku najdulje trajanje bolovanja za gripu ili upalu pluća iznosi 21 dan, dulje bolovanje smije odobriti liječničko povjerenstvo. Isto tako za grlobolju bolovanje traje do sedam dana. Može i manje, ali više odobrava povjerenstvo.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Zbog neprekidnog bolovanja duljeg od 12 mjeseci – u mirovinu

Zdravstvena reforma usmjerena je posebno na dugotrajna bolovanja. Osoba koja je na bolovanju dulje od 12 mjeseci, ili s prekidima najdulje 18 mjeseci u tri godine, morat će ići u mirovinu jer je zdravstveni sustav nije uspio izliječiti. U prošloj je godini na bolovanju od jedne do pet godina bilo 16.100 osiguranika.
Primjena zakona ne može biti retrogradna pa se bolovanje računa od 1. siječnja ove godine.

Izvor: http://glasistre.hr (01/2009)

O čemu dalje želite čitati?

...

- 11:53 - Komentiraj/Vidi komentare (3) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

 
Kontakt: Admin (Renči) - Privatnost - Login
Provided by the compucert IT training and computer training technology group. - Blog search directory - Direktorij - web imenik Promocija web stranica besplatno - Link direktorija - BiH Link - Jahu.net - Mrežni Marketing - Ocijeni stranicu @ croindex.info - Increase Page Rank - Website Promotion at Allthewebsites Directory - Info Galerija - Besplatna Objava Članaka za Autore, Besplatni Članci za Izdavače! - Search Engine Submission - AddMe - Direktorijum.net - BiH Link - Blog Listings - Mikrovalna pećnica: recepti i savjeti - Dmegs Web Directory - Credit Cards Terms - Credit Cards 4 U - Lawyer vs Attorney - Self-Help Free Books - Free web 4 U
Promote Your Blog Paperblog : Les meilleurs actualités issues des blogs
TopOfBlogs Health Blogs Pocelo je kao panicni napad, uslijedila je anksioznost a iz svega toga razvila se i depresija. Kako dalje? Blog Directory Free counter and web stats Anksioznost - Panika - Depresija - Lijecenje PageRank
anksioznost - panika - depresija



oglasni prostor
VAŠ BANNER OVDJE
195x90px
25000 prikaza mjesečno
pošaljite upit


Anksioznost Depresija on Facebook
forum
MKB-10 dijagnoze
HZZO - Pretraživanje lijekova
bolovanje
PORTAL Zdravlje - novosti
MedLex: medicinski leksikon, medicinska enciklopedija, medicinski rječnik
oglasni prostor