ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

petak, 06.02.2009.

�kolska fobija

Slu�aj I. - Maja
Maja je krenula u drugi razred osnovne �kole. Prvi razred zavr�ila je s odli�nim uspjehom. Uvijek je bila zabrinuta pred odlazak u �kolu, ustra�ena od provjera znanja i samo je �ekala zvono koje ogla�ava kraj nastave. Rado se dru�ila s vr�njacima, ali ne i u �koli. �esto se tu�ila na bol u trbuhu i glavobolju zbog �ega su u�injene brojne pedijatrijske pretrage koje nisu na�le organski uzrok njezinim tegobama. Djevoj�ica je jedinica koju je do polaska u �kolu �uvala baka.
Roditelji su bri�ni i emocionalno topli, ali oboje zaokupljeni vrlo zahtjevnim poslovima koji im oduzimaju dosta vremena. Maja je zabrinuta za roditelje, njihovo zdravlje, u strahu je da �e im se �to dogoditi, �esto ih naziva telefonom, a nave�er ne zaspi dok svi nisu u ku�i.
Roditelji nesvjesno sputavaju Maju u osamostaljivanju. Od najranije dobi nepotrebno umjesto nje �ine niz svakodnevnih poslova koje djevoj�ica uspje�no i sama obavlja (pranje zubi, obuvanje, odabir odje�e i sl.). Majka je i sama prili�no tjeskobna, zabrinuta je za Maju i pita se ima li sposobnosti nositi se sa svim �ivotnim zahtjevima kakve nosi veliki grad. Vrijeme polaska u �kolu posebno ju je �inilo napetom, ali rije�ima je poticala djevoj�icu na samostalnost i obavljanje �kolskih obveza.
Sada, u drugom razredu Maja odbija odlaziti u �kolu. Pritu�be na bolesti i bolove sve su �e��e, u �koli joj je u nekoliko navrata bilo toliko zlo da su pozvali roditelje koji su je odveli lije�niku. Posljednjih mjesec dana nije bila u �koli niti jedan dan. Sve vrijeme govori kako voli u�iti, nedostaju joj prijatelji, skuplja zada�e od njih, ali ne �eli u �kolu. Navodi "kako ju je strah", ali ne zna �ega. I�la je jedanput u pratnji majke, no morale su se vratiti doma jer joj nije bilo dobro. Vrijeme kada bi trebala biti u �koli provodi doma. U posljednje vrijeme je neraspolo�ena, lako se raspla�e, naljuti i te�ko usniva.

Slu�aj II. - Matej
Matej ima 11 godina. Odbija odlaske u �kolu ve� gotovo dva mjeseca. Navodi i tjelesne smetnje kao problem. Dje�ak je roditeljima ve� dulje vremena "nekako �udan". Povukao se u sebe, ne �eli razgovarati o svakodnevnim doga�anjima u �koli, a ponekad je toliko pri�ljiv da ga ne mogu zaustaviti. Navode i kako je razdra�ljiv, lako se naljuti i raspla�e. Te�e usniva, primijetili su kako je neobi�no dugo u no� budan. Odbija svaki poku�aj roditelja da mu se pribli�e, katkad se pritom raspla�e ili naljuti. U po�etku su mislili da je to po�etak puberteta, no sada im je sve to �udno.
Tijekom terapije Matej uspijeva iznijeti problem. Ve� dulje vrijeme pred �kolom ga na povratku presre�e mla�i, nepoznat, odrastao �ovjek koji je odjeven u klo�arsku odje�u i izgleda opasno te od njega tra�i 20 kuna. U nekoliko navrata prijetio mu je no�em i govorio da �e stradati i on i svi njegovi u ku�i ako bilo gdje progovori o tome �to se doga�a. Dje�ak je u�asnut svaki dan odlazio u �kolu i novac od u�ine davao nepoznatom mu�karcu. Nikome ni�ta nije govorio jer se bojao kako �e se obistiniti prijetnje i netko nastradati. Trpio je maltretiranje i nije se usudio ni�ta poduzeti. Mislio je da �e razbojnik na�i novu �rtvu i zaboraviti na njega.

Navedena su dva slu�aja od kojih je samo prvi, slu�aj male Maje razvoj �kolske fobije koji je primarno anksiozni poreme�aj zbog separacije. Drugi slu�aj odbijanje je odlaska u �kolu zbog "stvarnog" straha i nema obilje�ja razvoja i klini�ke slike �kolske fobije. Dje�ak, opisan kao slu�aj II. do�ivio je vrlo neugodno traumatsko iskustvo i njegov strah od odlaska u �kolu je stvaran. Nakon �to je slu�aj prijavljen, roditelji su se anga�irali oko rasvjetljivanja doga�aja te je Matej dobio svu potporu unutar svoje obitelji. Kod nas je bio na nekoliko psihoterapijskih potpornih tretmana gdje je prora�ena trauma te je ina�e zdrav dje�ak krenuo dalje putem razvoja svoje osobnosti. Danas je dobro, redovito ide u �kolu i strah koji je dugo tinjao unutar njegovih posttraumatskih pro�ivljavanja ne ometa ga u svakodnevnim odlascima u �kolu. Djevoj�ica Maja je i nadalje u terapijskom tretmanu zajedno sa svojim roditeljima i sada odlazi u �kolu u pratnji majke koja je jedno vrijeme sjedila u razredu, a sada je doprati do �kole i dolazi po nju.

�kolska se fobija u dje�joj psihijatriji naj�e��e razmatra kao jedna od mogu�ih klini�kih slika separacijske anksioznosti (strah od odvajanja). Anksioznost je vrlo slo�en osje�aj tjeskobe, nesigurnosti, bojazni i napetosti, a pra�en je i reakcijom autonomnog �iv�anog sustava (lupanje srca, znojenje, crvenilo, slabost...) uz predvi�anje mogu�e opasnosti ili prijetnje. Anksioznost je u svakodnevnom �ivotu normalna pojava, ali njezin intenzitet, prate�i simptomi i trajanje mogu biti takvi da znatno ometaju funkcioniranje �ovjeka i tada govorimo o patologiji.

U fobija postoji vrlo visoka razina anksioznosti. Fobija je pretjeran, iracionalan strah, a povezana je s prisutno��u ili i��ekivanjem nekoga odre�enog objekta ili situacije. Podra�aj koji izaziva fobiju, �ovjek izbjegava ili podnosi uz iznimne smetnje. Djeca jo� uvijek nemaju dovoljno razvijen ego i ne mogu se suo�iti sa strahovima kao odrasli ljudi. �kolska fobija je tzv. neurotski strah (nije normalan razvojni strah) i naj�e��e je odraz slabosti u odnosu izme�u djeteta i roditelja. Zbog toga rijetko prolazi spontano i �esto je potrebna stru�na pomo�.

Odbijanje odlaska u �kolu mo�e biti i prolazna reakcija na neku neugodnu situacije unutar �kole ili �kolskog okru�ja: nesuglasice me�u vr�njacima, nerazumijevanje s nastavnicima ili te�ko�e u svladavanju nastavnog programa. No, kada je rije� o �kolskoj fobiji, tada je razina anksioznosti (tjeskobe) iznimno visoka i simptomatika je specifi�na. Dijagnozu �kolske fobije naj�e��e postavljamo samo do 18. godine �ivota i to ako simptomi koji zadovoljavaju kriterije za dijagnozu traju dulje od �etiri mjeseca. �kolska se fobija rje�e pojavljuje nakon zavr�etka osnovne �kole, no mo�e se pojaviti i s polaskom na visoko�kolsko obrazovanje kada je situacija nove, manje za�ti�ene sredine pokreta� latentne, pritajene anksioznosti. Klju�ni osje�aji su bespomo�nost, nisko samopouzdanje, strah od neuspjeha �to naj�e��e zavr�ava izbjegavanjem ugro�avaju�e situacije i po�inje tzv. fobi�ni krug anksioznosti kada se strah jo� vi�e poja�ava i svako je sljede�e izlaganje sve vi�e ugro�avaju�e.

Separacijska anksioznost je normalan dio psihofizi�kog razvoja djeteta u ranoj dje�joj dobi kada postoji nelagoda i tra�enje bliske osobe, naj�e��e majke, a pri odvajanju od osoba kojima su djeca emocionalno privr�ena ili zbog neke druge nelagodne situacije. Neka djeca zbog svoga temperamenta mogu biti vulnerabilna (podlo�na) za burnije reakcije pri odvajanju, preza�titni�kih ili depresivno - anksioznih roditelja, nezrelosti i nesigurnosti i slabije razvijenih socijalnih vje�tina. Djeca koja pate od �kolske fobije naj�e��e su emocionalno nezrelija i nesigurnijate se te�ko snalaze u ambijentu �kole gdje se od njih o�ekuje samostalno funkcioniranje i dokazivanje pred nastavnikom i u�enicima u razredu. Prolazni dje�ji strahovi (strah od mraka, �ivotinja...) naj�e��e su normalni razvojni strahovi i ne stvaraju pote�ko�e u psihi�kom razvoju djeteta niti zahtijevaju stru�nu pomo�.

�kolska se fobija pojavljuje kod svih dobnih skupina i djece svih razina i intelektualnih sposobnosti. Ne�to se �e��e pojavljuje na po�etku i kraju osnovno�kolskog �kolovanja, naj�e��e izme�u 5. i 7., a �esto i od 11. -14. godine �ivota. Djeca koja pate od �kolske fobije �esto su iznimno zabrinuta za zdravlje �lanova svoje obitelji, prebri�na su, optere�ena mislima o smrti bliskih osoba. Disfunkcionalni obiteljski odnosi mogu pokrenuti i podr�avati �kolsku fobiju. Stresni doga�aji koji zahtijevaju �alovanje ili prilagodbu mogu pokrenuti razvoj �kolske fobije (selidbe, razvod roditelja, ro�enje mla�eg brata ili sestre, smrt bliske osobe). Takva djeca �esto se tu�e na tjelesne smetnje (glavobolja, bol u trbuhu, mu�nina itd.). Nerijetko takva djeca pro�u brojne pedijatrijske pretrage prije nego �to potra�e psiholo�ku pomo�. S obzirom na intenzitet i pokazivanje smetnji, to je katkad i nu�no. Uvijek �e se me�u onima koji zbilja pate na�i i oni kojima se u �kolu ne ide i jednostavno markiraju. Osnovno po �emu �emo ih razlikovati jest �to oni koji markiraju vrijeme koje ne provode u �koli tro�e na neke druge njima zanimljive aktivnosti, �esto nisu u ku�i te znaju �ega se boje dok �e oni koji pro�ivljavaju strah sjediti doma, naj�e��e se ne�e zabavljati i zapravo ne znaju objasniti �ega se boje.

�kolska fobija mo�e se uspje�no lije�iti. Ameri�ka literatura navodi podatke po kojima oko 70% djece ponovno krene u �kolu nakon jednogodi�njih tretmana u kojima su znatno reducirani simptomi. Uspje�nima su se pokazale kognitivno bihevioralna terapija, psihoanaliti�ka psihoterapija uz suportivni i psihoedukacijski tretman roditelja. Navode se i opisi pacijenata koji su uspje�no lije�eni grupnom terapijom i psihodramom (terapija igranjem uloga).

Roditelji �esto moraju s djecom neko vrijeme, uz u�iteljsku potporu, sjediti u razredu za vrijeme nastave. Potom se postupno povla�e, samo prate dijete do po�etka nastave i u povratku ku�i. Katkad je potrebno uklju�iti i medikamentoznu terapiju psihofarmacima koja vjerojatno najve�im dijelom poma�e jer smanjuje napetost, djeluje na katkad pridru�ene poreme�aje kao �to je npr. depresija, te na taj i sli�an na�in olak�ava prve odlaske u �kolu tijekom trajanja simptoma �to je po�eljno u terapiji.

Va�no je znati:

nije svako odbijanje odlaska u �kolu �kolska fobija

�kolska se fobija mo�e uspje�no lije�iti

prisiljavanje djeteta koje boluje od �kolske fobije na odlaske u �kolu je naj�e��e kontraproduktivno

dijete koje boluje od �kolske fobije naj�e��e ne zna �ega se boji

prolazna nelagoda i otpori koji se mogu u djeteta pojaviti prema odlasku u �kolu, koje ina�e redovito poha�a nastavu i izvr�ava �kolske obveze, svakako jest problem o kojem treba razgovarati i poku�ati razumjeti dijete i njegove razloge; takve situacije �esto za povod imaju vr�nja�ke razmirice ili nesuglasice s nastavnicima gdje �e roditeljsko razumijevanje i pravodobna potpora biti dovoljni da se problem uspje�no prebrodi

djeca sa smetnjama u intelektualnom funkcioniranju, pona�anju (hiperaktivnost), emocijama, govoru, specifi�nim pote�ko�ama u u�enju i sli�no, a osobito kada smetnje nisu pravodobno prepoznate i tretirane, �esto imaju pote�ko�e u svladavanju nastavnog programa i u odnosima s vr�njacima i nastavnicima, �to mo�e rezultirati otporom i izbjegavanjem odlaska u �kolu

�to dijete dulje izbiva iz �kole, to �e te�e opet krenuti na nastavu

kada se fobija smiri postoji opasnost ponovnog pojavljivanja nakon �kolskih praznika ili izostanka iz �kole

roditeljski strahovi, nestrpljenje i nerazumijevanje podr�avaju problem

ne prihva�ajte dugo izostajanje s nastave, a ako sami ne mo�ete rije�iti problem potra�ite stru�nu pomo�, nemojte primjenjivati silu, naj�e��e je kontraproduktivno.

Roditelji bi trebali:

omogu�iti djetetu odvajanje prije polaska u I. razred (ako dijete ne ide u vrti� odvesti ga u igraonicu na nekoliko sati, godinu prije �kole upisati dijete u malu �kolu pri lokalnim vrti�ima ili �kolama i sl.)

posjetiti �kolu koju �e dijete poha�ati, razgledati u�ionicu i ostale sadr�aje

pripremati dijete za �kolu u pozitivnom ozra�ju (priprema knjiga, bilje�nica, ostalih detalja u ugodnoj atmosferi, izbjegavanje zastra�ivanja budu�im zahtjevima, ranim ustajanjima, neopravdanim satima, strogim u�iteljima i sl.)

potra�iti stru�nu pomo� i biti ustrajni kada je problem prepoznat; �kolska fobija �esto zahtijeva dugotrajno lije�enje

omogu�iti i podr�avati kontakt s u�enicima iz razreda i nastavnicima za vrijeme u kojem dijete ne poha�a nastavu, dijete treba redovito pratiti �kolsko gradivo i pisati doma�e zada�e