ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Tjeskoba i strepnja

Ubraja se medu najèešæe pshièke poremeæaje. Oboljeli žive u napetom išèekivanju da æe se nešto strašno dogoditi. Crne slutnje i zebnja guše radost življenja. Ipak, djelotvorna pomoæ postoji!

Generalizirani ili opæi anksiozni poremeæaj oèituje se slobodno lebdeæim i neodreðenim strahom, strašljivim išèekivanjem, tjeskobom i strepnjom, unutrašnjim nemirom, psihomotornom napetošæu, hiperaktivnošæu, autonomnog živèanog sustava i specifiènim oblicima ponašanja. Opæi anksiozni poremeæaj (OAP) je najèešæi oblik straha koji spada i medu najèešæe psihijatrijske poremeæaje.

Tko oboljeva?

Prevalencija se procjenjuje na 2,3 - 6,4 %. Èešæe je zastupljen u žena u opæoj populaciji. Poèetak bolesti obièno je postupan. Najèešæe se javlja u kasnim dvadesetim ili tridesetim godinama odnosno kasnim tinejdžerskim godinama.

Koji su uzroci?

Kako i zašto nastaje generalizirani anksiozni poremeæaj nije još u potpunosti jasno. Velika važnost pridaje se predispoziciji ili sklonosti neke ososbe ka anksioznom reagiranju i stresogenim životnim dogaðajima. Stresogeni životni dogaðaji podudaraju se s pojavom generaliziranog anksioznog poremeæaja u 50% pacijenata i igraju važnu ulogu održavanju ovog poremeæaja. Dogadaji koji imaju znaèenje buduæe opasnosti u velikoj mjeri izazivaju anksioznost.

Najpoznatije psihoanalitièke teorije koje objašanjavaju strah su:
- teorija o transformaciji libida u anksioznost (neiskorištena seksualna energija).
- signalna teorija anksioznosti (upozorenje na nesvjesne impulse i opasnost).
- teorija o poroðajnoj traumi kao prototipu anksioznosti.
- separaciona teorija anksioznosti (strah od odvajanja)
Bihejvioralne teorije nastanak OAP objašnjavaju vezivanjem odgovora straha za prethodno neutralne stimuluse procesom kondicioniranja (traumatsko kondicioniranje straha). Prema kognitivnim teorijama OAP perzistira zbog naèina na koji oboljeli razmišljaju o simptomima.
Biologijska istraživanja ukazuju na poremeæaj u sustavu benzodiazeinski receptor – GABA – kloridni kanal (anksiogene tvari), zatim poremeæaj u noradrenergièkom sustavu, itd. Dokazana je i uloga genetskih èimbenika.

Kako se poremeæaj oèituje ?

Oèituje se doživljavanjem neodredenog straha koji preplavljuje oboljelog kao da ga potpuno obuzima i oboljeli kao da lebdi u njemu slobodno lebdeæi ne znajuæi podrijetlo ni razloge straha. Strašljivo išèekivanje oboljeli opisuje kao neku strepnju da æe se nešto strašno dogoditi. Opet sveprožimajuæi strah cini da su oboljeli potpuno paralizirani, osjeæaju bespomoænost i nesigurnost. Prisutni su još i razdražljivost, poteškoæe u koncetraciji, smetnje u komuniciranju s okolinom, smetnje spavanja, košmarni snovi i sl. Simptomi psihomotorne napetosti oèituju se osjeæajem unutarnjeg pritiska, kao da æe puknuti, kao da im nešto iznutra pritiska grudi, zatim podrhtavanjem pojedinih dijelova ili cijelog tijela, agitacijom, nemoguænošæu da budu mirni, na jednom mjestu, bolovima u mišiæima, brzim zamaranjem. Hiperaktivnost autonomnog živèanog sustava prepoznaje se po prisustvu simptoma kao što su površno disanje, osjeæaj nedostatka zraka, palpitacije i tahikardija, znojenje, vlažni dlanovi, suha usta, vrtoglavica i osjeæaj mutnoæe, u glavi, muènina, proljev, valovi vruæine i topline u tijelu, uèestalo mokrenje, teškoæe gutanja, osjeæaj knedle u grlu. Oboljeli razviju i specifièno ponašanje koje karakterizira pojaèan oprez, nestabilnost, sumnjièavost, što sve upuæuje na to da je osoba prožeta anksioznošæu.

Dijagnostièki kriteriji za generalizirani anksiozni poremeæaj

A. Pretjerana anksioznost (zabrinutost, napetost, strahovanje ili bojažljivo išèekivanje) u vezi sa svakodnevnim aktivnostima i dogaðajima prisutna veæinu dana u posljednjih šest mjeseci.

B. Najmanje èetiri od slijedeæih dolje pobrojanih simptoma:

- plapitacije ili lupanje srca, ubrzan rad srca
- znojenje
- tresavica ili drhtanje
- suhoæa usta koja nije poslijedica dehidratacije (manjka vode) ili uzimanja lijekova
- poteškoæe u disanju
- osjeæaj nedostatka zraka
- bol ili nelagoda u prsištu
- muènina ili nelagoda u trbuhu
- osjeæaj vrtoglavice, nestabilnosti, nesvjestice ili ošamuæenosti
- osjeæaj nestvarnosti okoline ( derealizacija ) ili vlastite liènosti kao da nije tu ( depersonalizacija )
- strah od gubitka kontrole ili svijesti, strah od ludila
- strah od smrti
- osjeæaj vruæine ili zimice
- osjeæaj umrtvljenosti ili mravinjanja u tijelu
- napetost mišiæa ili bol
- uznemirenost i nesposobnost opuštanja
- osjeæaj napetosti, na rubu živaca
- osjeæaj grudve (knedle) u grlu ili poteškoæe gutanja
- pretjerana reakcija na mala iznenaðenja i reakcije prepasti
- poteškoæe koncentracije ili mentalna odsutnost zbog zabrinutosti ili tjeskobe
- perzistentna razdražljivost
- poteškoæe usnivanja zbog zabrinutosti

Izvor: zdravljeizivot.com