ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA



NEKOLIKO UPUTA
Na ovom blogu najlakše ćete se snaći pomoću SADRŽAJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRAŽIVAČA BLOGA na vrhu stranice, budući da postovi nisu pisani nekim određenim redoslijedom već prema trenutnoj inspiraciji i biometeorološkim prilikama. ;)

Dobrodošli!

PRETRAŽIVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONAŠLI OVDJE - POTRAŽITE NA FORUMU!
Na Forumu ćete pronaći mnoštvo članaka na temu mentalnog zdravlja a možete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i pokušati jedni drugima pomoći jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMOĆ čija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim poteškoćama i liječenju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

utorak, 19.11.2013.

Anksiozno-depresivni poremećaj


Anksiozno-depresivni poremećaj (sidrom) odlikuje se preplitanjem simptoma straha i anksioznosti, koji nisu takvog intenziteta da bi se mogla postaviti dijagnoza depresije i nekog specifičnog stanja straha.

Većina kliničara i danas smatra da su anksioznost i depresija klasično stanja suprotni jedno drugome. Međutim, rezultati novijih kliničkih i epidemioloških studija ukazuju na to da ova dva poremećaja često idu zajedno. Zapravo, anksioznost i depresivnost danas su "uobičajeni načini reagiranja suvremenog čovjeka", to su bolesti našeg vremena. Današnji uvjeti života vode prema otvorenim stanjima tjeskobe, strepnje i depresije jer neprekidna izloženost brojnim frustracijama dovodi do specifične reakcije suvremenog čovjeka koji svoja emocionalna doživljavanja potiskuje, zadržava u sebi i time stvara podlogu za pojavu depresije ili tjeskobe. Ovakvi načini reagiranja gotovo u potpunosti zamjenjuju ranije oblike reagiranja koji su se očitovali neposrednom reakcijom kroz psihomotorna uzbuđenja ili agresivnost.

Depresija i anksioznost postaju tako poremećaji civilizacije i kao neodvojivi dio suvremenog čovjeka, one često čine "kulturnu atmosferu" našeg vremena, a čimbenici koji ih uvjetuju postaju iz dana u dan sve brojniji i intenzivniji.

Procjenjuje se da je ovaj sindrom zastupljen u općoj populaciji između 1% do 10%. Susreće se kod osoba u rasponu od trećeg do sedmog desetljeća života. U populaciji pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pacijenti s ovim sindromom čine oko 47% oboljelih. Životna prevalencija se kreće od 14 do 18% opće populacije. Polovima pacijenata se javlja liječniku opće prakse. Stanje se ispravno dijagnosticira u manje od polovice slučajeva. Većina pacijenata ne dobija adekvatnu terapiju ni danas.
Anksioznost i depresija su postale naše stalne životne pratilje koje nas svojim novim i raznovrsnim manifestacijama prate tijekom cijeloga života.

Simptomatologija kod ovog sindroma je izrazito heterogena, a u određenoj mjeri su prisutni i somatski simptomi koji nemaju organsku podlogu. Premda ne postoji tipičan opis mješovitog stanja straha i depresije, sljedeći simptomi su često prisutni u ovom sindromu: nervoza, napetost, nemir, razdražljivost, tjeskoba, disforično raspoloženje, emocionalna labilnost, preosjetljivost, nezadovoljstvo sobom, negativističan i često pesimističan stav, poremećaji spavanja, lako zamaranje, manjak energije, oslabljenja koncentracija i zaboravnost. Simptomi se obično javljaju akutno i često im prethode nepovoljni životni dogadjaji. Osobe s ovim sindrom su uglavnom plašljive, pasivno-ovisne ličnosti.
U donjoj tablici prikazani su karakteristični i preklapajući simptomi depresije i anksioznosti.

Simptomi specifični
za DEPRESIJU

 
Simptomi zajednički
za depresiju i anksioznost

 
Simptomi specifični
za ANKSIOZNOST

 
  • Disforično raspoloženje (tužno, beznadežno).
  • Gubitak interesa.
  • Promjena tjelesne težine.
  • Slab apetit.
  • Motorna retardacija, Krivnja
  • Razmišljanje o smrti
  • Iritabilnost
  • Agitacija/Nemir
  • Teškoće s koncentracijom
  • Nesanica
  • Umor
  • Pretjerana briga
  • Autonomna hiperaktivnost
  • Pojačana 'startle' reakcija
  • Mišićna napetost


U službenim psihijatrijskim klasifikacijama (ICD-10 i/ili DSM-IV) ne daju se precizna upustva za dijagnosticiranje ovog sindroma, već se oni uglavnom tretiraju kao rezidualna dijagnostička kategorija. Ono što je dobro poznato u kliničkoj praksi jest da anksiozni i depresivni poremećaji mogu komplicirati jedan drugog, da bi potom završili na zajedničkom evolutivnom putu. Tako se oba klinička entiteta odvojeno ili zajedno javljaju u svim životnim oblicima i ciklusima, ali ipak postoji značajna razlika u odnosu na intenzitet ovog poremećaja u različitoj životnoj dobi.

"Umjerena" depresija i anksioznost imaju sličnu krivulju javljanja u dobi od 15-te do 40-te godine života, a poslije toga jasno se uočava divergencija jer depresivnost raste dalje sa životnom dobi, dok se učestalost anksioznosti nakon 45-te godine života smanjuje. Nasuprot tome, jako izražena "vitalna" anksioznost mnogo je češća od depresije u mlađoj životnoj dobi. Tako je anksioznost mnogo češća od depresije u mlađim godinama života. Krivulja njihovog javljanja teče paralelno tek poslije 40-te do 60-tih godina života, a nakon toga se ponovo "razilaze" uz češće javljanje anksioznosti u odnosu na na depresiju. Danas se sa dosta argumenata tvrdi da je "anksiozno-depresivni sindrom" mnogo češći od "čistih" poremećaja, bilo anksioznosti ili depresije. Ovaj sindrom je mnogo češći u općoj medicini nego u psihijatriji i dodatno doprinosi povećavanju teškoća u dijagnostici za liječnike iz primarne zdravstvene zaštite.

Ovaj sindrom je također često povezan s poremećajima ličnosti i često je teško razdvojiti psihopatološke elemente jednog od drugog i dati im prioritet u terapijskom postupku. Kod ovog sindroma u najvećem broju slučajeva anksiozni simptomi su u prvom planu. Radi se o psihopatološkom skupu koji okuplja (obuhvaća) različite sindrome gdje anksioznost i depresija dijele kliničku sliku kao što je i navedeno u gornjoj tablici.

Ovaj sindrom je mnogo češći kod žena nego kod muškaraca, sa češćom emocionalnom i afektivnom nestabilnošću. Depresvno-anksiozni poremećaj kod djece i omladine, posebno kod adolescenata znatno je češći nego što se ranije smatralo. Neki autori navode da je veći broj karakterističnih simptoma iz psihičke i psihosomatske sfere kod male djece, djece školskog uzrasta i adolescenata. Ilustracije radi navest ćemo najvažnije simptome vezane za uzrast. Kod male djece najčešći su sljedeći simptomi: mirnoća, povučenost, agitiranost, agresivnost, odbojnost prema igri, depresivnost. Od psihosomatskih smetnji najčešću su: česti napadi plača, poremećaj sna, sterotipni pokreti, manipulacije genitalijama i poremećaji apetita. Kod djece školskog uzrasta od psihičkih simptoma pažnju liječnika privlače: nesigurnost, asocijalnost, iritabilnost, smetnje koncentracije, izbjegavanje zabava, depresivnost, a od psihosomatskih smetnji: sklonost izolaciji, napadi plača, mokrenje u krevet, manipulacije genitalijama. Kod adolescenata treba obratiti pažnju na: usamljenost, potištenost, sanjarenje, promjenjivo raspoloženje, suicidalne pulzije, depresivnost, a u sferi psihosomatskih simptoma smanjenje apetita i glavobolje.

Depresivne reakcije su sastavni deo anksiozno-depresivnog sindroma. One zahvaćaju sferu volje, mišljenja, osjećanja i često cjelokupnu ličnost pacijenata. U depresivnim stanjima angažiran je čitav organizam uz očiglednu nedijeljivost somatskog, psihopatološkog i interpersonalnog aspekta u doživljavanju depresije. Početni simptomi su bezvoljnost i anksioznost na koje se kasnije nadovezuju apatija i gubitak interesa uz opću inhibiranost. Javlja se osjećaj nesposobnosti uz slabljenje volje, a egzistencija postaje bez ikakavog plana. Opća inhibicija širi se u sve psihičke i tjelesne funkcije pa se mijenja mimika, fizionomija, govor itd. Jedna od bitnih karakteristika depresije jest neporemećena svijest o samoj bolesti. Oni imaju osjećaj autentičnosti pa zbog toga posebno trpe i teško doživljavaju osjećje tjeskobe, nelagodnosti i dezintegracije koji prate depresiju.

Oznake: anksioznost, depresija

O čemu dalje želite čitati?

...

- 23:34 - Komentiraj/Vidi komentare (1) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

 
Kontakt: Admin (Renči) - Privatnost - Login
Provided by the compucert IT training and computer training technology group. - Blog search directory - Direktorij - web imenik Promocija web stranica besplatno - Link direktorija - BiH Link - Jahu.net - Mrežni Marketing - Ocijeni stranicu @ croindex.info - Increase Page Rank - Website Promotion at Allthewebsites Directory - Info Galerija - Besplatna Objava Članaka za Autore, Besplatni Članci za Izdavače! - Search Engine Submission - AddMe - Direktorijum.net - BiH Link - Blog Listings - Mikrovalna pećnica: recepti i savjeti - Dmegs Web Directory - Credit Cards Terms - Credit Cards 4 U - Lawyer vs Attorney - Self-Help Free Books - Free web 4 U
Promote Your Blog Paperblog : Les meilleurs actualités issues des blogs
TopOfBlogs Health Blogs Pocelo je kao panicni napad, uslijedila je anksioznost a iz svega toga razvila se i depresija. Kako dalje? Blog Directory Free counter and web stats Anksioznost - Panika - Depresija - Lijecenje PageRank
anksioznost - panika - depresija



oglasni prostor
VAŠ BANNER OVDJE
195x90px
25000 prikaza mjesečno
pošaljite upit


Anksioznost Depresija on Facebook
forum
MKB-10 dijagnoze
HZZO - Pretraživanje lijekova
bolovanje
PORTAL Zdravlje - novosti
MedLex: medicinski leksikon, medicinska enciklopedija, medicinski rječnik
oglasni prostor