ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Depresija (ili "klinièka depresija" spada u skupinu poremeæaja karakteriziranih kao poremeæaji raspoloženja (unipolarni poremeæaj). To je teško psiho-fizièko stanje praæeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. Depresivno raspoloženje karakterizira povlaèenje bolesnika u sebe, potištenost, pad vitalnih dinamizama, nesanica, gubitak apetita, opsjednutost crnim mislima, usporeni misaoni tijek, beznadnost i bespomoænost.

Podjela

Postoje tri glavne vrste depresije:
- Poèetna laka depresija
- Srednja prolazna depresija
- Teško depresivno stanje

Simptomi

• promjene raspoloženja tijekom dana. Èesto je stanje teže jutrom, a raspoloženje se popravlja kako dan napreduje. Ipak, naèin promjene raspoloženja može biti potpuno obrnut.


• poremeæen san, èesto s ustajanjem vrlo rano ujutro, i nemoguænost nastavljanja normalnog sna. To se èesto dogaða zbog brojnih misli koje "zuje" kroz glavu


• opæe usporavanje misaonog tijeka, ali i govora i tjelesnih kretnji


• osjeæaj tjeskobe


• manjak energije


• nesposobnost uživanja u stvarima


• manjak koncentracije


• osjeæaj zaboravljivosti


• negativne misli o buduænosti


• osjeæaj krivice


• okrivljavanje sebe i niska razina samopouzdanja


• osjeæaj beznaða


• preokupiranost bolestima


• gubitak apetita kao rezultat gubitka težine


• smanjena želja za seksom

Epidemiologija

Broj muškaraca kod kojih æe se razviti i biti dijagnosticirana depresija tijekom života iznosi 7% do 12% od ukupne muške populacije. Kod žena je taj broj nešto veæi i iznosi od 20% do 25%.